U petak, 30.10.2020. godine, putem Zoom aplikacije, u sklopu projektne aktivnosti Osiguravanje javnosti i dostupnosti podataka i projektnih rezultata te podizanje svijesti šire javnosti o utjecaju, ranjivosti i mogućostima prilagodbe klimatskim promjenama, održan je okrugli stol projekta VODIME – Vode Imotske krajine.
Okrugli stol je održan putem Zoom aplikacije, a prisustvovali su mu članovi stručnog tima , predstavnici Korisnika i Partnera projekta te predstavnici grada Imotskog, lokalnih općina, Javne ustanove “More i krš” te udruge HGSS.
Okrugli stol otvorio je voditelj istraživanja, doc.dr.sc. Ivo Andrić, sa Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilišta u Splitu, koji je ujedno bio i moderator okruglog stola. Prof. Andrić je predstavio projekt, naveo koje su sve aktivnosti planirane u svrhu provedbe projekta, te koji su očekivani ishodi. Posebno se osvrnuo na sve veći intenzitet klimatskih promjena koje će dovesti do smanjenja dostupnosti vode i kako će se promjena u vodnim resursima odraziti i na druge sektore koji ovise o vodama ili utječu na njihovo stanje, posebice na poljoprivredu, energetiku i turizam.
Prof. Andrić govorio je o dostupnosti vode iz krških vodonosnika. Istaknuo je kako je, zbog specifičnih krških morfoloških oblika i dinamike vode u kršnim vodonosnicima , područje Imotske Krajine posebno ranjivo na negativni utjecaj klimatskih promjena. S obzirom na to da složeni hidrogeološki sustav područja uvjetuje iskoristivost vode, upravljanje ovim životno važnim resursom predstavlja imperativ , pogotovo u svjetlu posljedica koje klimatske promjene donose u budućnosti.
Dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, izv.prof.dr.sc. Nikša Jajac, također istraživač na projektu, održao je izlaganje na temu sustava za podršku odlučivanju u svrhu adaptacije na klimatske promjene. Naime, u sklopu projekta planira se izraditi Pametni sustav za podršku odlučivanju u upravljanju Imotskim polje u prilagodbi klimatskim promjenama s naglaskom na upravljanje vodnim resursima, poljoprivredu, energetiku i turizam.
Izv.prof.dr.sc. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru, kao istraživač na projektu, izlagala je na temu održivog turizma prilagođenog klimatskim promjenama. U sklopu projekta prof. Krce Miočić će raditi na analizi prikupljenih podataka te izradi Integralne studije, odnosno, definiranju mjera prilagodbe sektora turizma klimatskim promjenama.
Nakon profesorice Krce Miočić govorio je izv.prof.dr.sc. Slaven Zjalić, prorektor Sveučilišta u Zadru. Područje znanstvenog interesa prof. Zjalića je sigurnost hrane i prevencija pojave mikotoksina u hrani, a na što opet utječu klimatske promjene. Prof. Zjalić će raditi na analizi svih dostupnih EWF rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama u sektoru poljoprivrede te izradi detaljne metodologije istraživanja.
Integracija svih prikupljenih podataka u online sustav bitan je element projekta na kojem su angažirani istraživači sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Izv.prof.dr.sc. Marin Šilić održao je prezentaciju vezano za primjenu strojnog učenja i velikih baza podataka u istraživanju te objasnio kako nam umjetna inteligencija i modeli prognoziranja mogu pomoći u svim budućim aktivnostima vezanim za upravljanje vodnim resursima te o njima ovisnim sustavima.
Zadnji izlagač bio je prof.dr.sc. Nenad Buzjak sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni rad prof. Buzjaka usmjeren je na istraživanje kompleksnog krškog podzemlja te klimatoloških varijacija u istima, a projektne aktivnosti u kojima će sudjelovati uključuju praćenje i analizu klimatskih parametara , provedbu geomorfoloških istraživanja vodnih tijela i modeliranje hidrogeološkog sustava.
Vodni resursi i promjene njihovih hidroloških značajki i temperature imaju vrlo jak međusektorski utjecaj na poljoprivredu, energetiku i turizam zbog čega je za jačanje otpornosti od klimatskih promjena ovih ranjivih sektora nužan multidisciplinarni pristup, zaključeno je na okruglom stolu. Istaknuta je važnost integracije ključnih dionika i šire javnosti te podizanje svijesti i nužnosti prilagodbe klimatskim promjenama kao elementa općeg značaja.
